Iz Specijalnog tužilaštva Crne Gore saopšteno je da se intenzivno radi na rasvjetljavanju svih ratnih zločina iz ranijeg perioda. U cilju rasvjetljavanja tih događaja predložena je Strategija za istraživanje ratnih zločina u kojoj se ističe da se borba protiv nekažnjivosti ratnih zločina mora pojačati efikasnijim istraživanjem, gonjenjem, suđenjem i kažnjavanjem u skladu sa međunarodnim standardima.
– Obavještavamo javnost da je u Specijalnom državnom tužilaštvu formirano sedam predmeta u vezi krivičnog djela ratni zločini. U navedenim predmetima postupak se nalazi u fazi izviđaja zbog čega ne možemo dostaviti više informacija – saopšteno je za „Dan”.
U cilju jačanja borbe protiv nekažnjivosti ratnih zločina i uklanjanja dosad uočenih slabosti u ovoj oblasti, Specijalno državno tužilaštvo nadležno za krivično gonjenje ratnih zločina, istraživanju ratnih zločina mora pristupiti identifikaciji događaja gdje su možda bili umiješani potencijalni osumnjičeni crnogorski državljani kao i identifikaciji crnogorskih državljana koji su možda učestvovali u paramilitarnim grupama koje se bile aktivne u toj oblasti tokom rata.
U istraživanju ratnih zločina, po mišljenju Ivice Stankovića, moguće je da se pojave problemi zbog nedostatka povjerenja svjedoka – žrtava u policiju i tužilaštvo, oko sprovođenja mehanizama zaštite svjedoka – žrtava i zbog nedostatka saradnje i razmjene informacija između policije i tužilaštva.
– Neophodno je sakupljati informacije o događajima i mogućim izvršiocima uz pomoć izvještaja nevladinih organizacija i međunarodnih humanitarnih organizacija, knjiga, novinskih članaka, kao i tužilaštava susjednih zemalja i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Treba sakupljati informacije o članovima organizovanih kriminalnih grupa u državi jer postoji pretpostavka o mogućem kontinuitetu između kriminalnih grupa koje su bile aktivne tokom rata i organizovanih kriminalnih grupa nakon rata. Pribavljati izvještaje policije, bazirane na aktivnostima na terenu, koje su imale za cilj da se identifikuju lica koja su moguće učestvovala u ratnim zločinima, kao što su obavještajne aktivnosti u selima i mjestima porijekla već poznatih lica koja su bila već uključena u ratne zločine – navodi se u Strategiji.
Neophodno je, kako se navodi, pristupiti analizi prikupljenih informacija, pravljenjem veza između događaja i potencijalnih izvršilaca i sačiniti listu događaja i mogućih izvršilaca i listu mogućih svjedoka – žrtava ratnih zločina.
– Takođe, neophodno je pristupiti saslušanju svjedoka – žrtava i svjedoka saradnika, identifikovati pojedinačne predmete, izvršiti prvu pravnu procjenu predmeta, sa fokusom na moguću pravnu kvalifikaciju činjenica. Pregledati stare predmete ( „Morinj”, „Bukovica”, „Deportacija”, „Kaluđerski laz” i dr.) u cilju provjere da li je moguće identifikovati još neke osumnjičene, uzimajući u obzir sve modele krivične odgovornosti i krivična djela – predložio je Ivica Stanković.D.Ž.
Zaštititi svjedoke
Radi prevazilaženja mogućih problema u istraživanju ratnih zločina, neophodno je povećati transparentnost krivičnog gonjenja ratnih zločina u mjeri koja ne ugrožava započeta istraživanja.
– Treba raditi na javnoj posvećenosti tužilaštva da istraži ratne zločine i na poboljšanju tužilačkih komunikativnih vještina i tehnika saslušanja svjedoka, pri čemu, kada je neophodno, ponuditi i promjenu mjesta boravka kod primjene zakonskih odredaba o zaštiti svjedoka. Redovno organizovati sastanke istog tužioca i istog policajca i podržavati manje formalan pristup u njihovom odnosu prilikom istraživanja ratnih zločina – ističe Stanković.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.